1.2. Prikaz slike na monitoru i pisaču

Vrste monitora

CRT – monitori s katodnom cijevi i
LCD – monitori na bazi tekućih kristala koji su gotovo istisnuli iz upotrebe prethodno navedene.

Prikaz slike

Slika ili drugi zapis koji se pojavljuje na ekranu sastavljen je (digitaliziran) od velikog broja sitnih kružića malih kao točkice – nazvanih piknje.
Piknje se ispisuju velikom brzinom tako da naše oko vidi samo cjelovitu sliku. Ispis se vrlo brzo ponavlja-osvježava (60 do 120 puta u sekundi odnosno 60 do 120Hz).
Mogu biti crne, bijele ili obojene.

Piknje

Svakoj piknji možemo odrediti u kojem se retku i stupcu nalazi. Podatak o retku i stupcu piknje zovemo koordinata piknje. Brojanje koordinata piknje počinje u lijevom gornjem uglu i počinje se brojati od nule. Koordinata početne piknje je (0,0).

Crno bijela slika

Crnu ili bijelu boju piknje možemo opisati jednim bitom. Neka je crna boja označena s vrijednosti bita 1 (jedan), a bijela sa nula (0).
Piknje složene jedna pored druge u dvodimenzionalnu sliku predstavljaju BITMAPU.
Bitmapa ima svoju duljinu i širinu.

Raster

Piknje mogu biti različite veličine i različito gusto raspoređene na slici.
Gustoća i veličina piknje određuju raster slike. (riječ raster dolazi od latinske riječi rastrum-grablje).
Što su piknje sitnije i gušće raspoređene kažemo da je raster finiji i slike su ljepše.

Slika u boji

U čemu se razlikuju piknja koja prikazuje crnu ili bijelu boju od piknje koja prikazuje neku od boja?
Razlikuju se u broju bitova potrebnih za zapis svake piknje. Ako piknja može poprimiti više boja tada za opis svake boje moramo koristiti više bitova.
Ako za opis boje svake piknje predvidimo po jedan bajt onda bismo mogli opisati samo 256 različitih boja. (Samo toliko pojedinačnih-različitih bajtova postoji. Za prikaz 257 boja trebamo više od jednog bajta).

Piksel

Obojena piknja je osnovni element svake rasterske slike. Takvu piknju ćemo zbog toga nazvati slikovnim elementom.
Engleski naziv za slikovne elemente je picture element. Iz toga je naziva najprije izvedena kratica pel, što je kasnije prevedeno u piksel.
Od sada nadalje, umjesto naziva piknja upotrebljavati ćemo naziv piksel.

Dubina boje

Dubina boja određuje broj ukupnih nijansi boja za prikaz slike (kvalitetu boje).
Dubina boja također je usko povezana s brojem bitova potrebnih za opis pojedinog piksela te je tako za prikaz većeg broja boja u ukupnoj slici potrebno više bitova za zapis i prikaz svakog piksela.
Za zapis i prikaz pojedinog piksela najčešće koristimo 16 i 32 bita.

Razlučivost (rezolucija)

Razlučivost slike je umnožak broja vodoravno i okomito raspoređenih piksela po jedinici dužine.
Razlikujemo razlučivost slike i razlučivost prikaza na zaslonu monitora ili ispisa na pisaču.

Kako postaviti razlučivost zaslona i dubinu boje?

Desnim klikom miša na praznom dijelu radne površine (Desktop) otvara se prozor Razlučivost ekrana (Display Resolution) i otvaranjem te kartice pod  Rezolucija (Resolution) možemo postaviti razlučivost zaslona (i izabrati dubinu kvalitetu boje – Windows XP).

Formati slika

Ispis slike na pisaču

Iglični pisač (dot–matrix) koji iglicama preko obojene trake ostavljaju trag na papiru. Ovi pisači imaju vrlo malu kvalitetu ispisa, te mogućnost prikaza jedne ili dvije boja.

Tintni pisač (ink–jet) je najrasprostranjenija vrsta pisača koja koristi tehniku prskanja sitnih kapljica tinte na papir. Omogućuje ispis u vrlo velikoj razlučivosti u boji.

Laserski pisač (laser) odlikuje velika brzina i pouzdanost u radu. Za razliku od prethodnih pisača u ispisu koristi toner (prah) za čije nanošenje se koristi laser. Može biti crno bijeli ili u boji, a razlučivost mu je do 1200 dpi.

Razlučivost pisača

Razlučivost pisača određena je brojem točkica boje (odnosno elementa ispisa slike) po jedinici dužinske mjere (INČU) te tako govorimo o ispisu primjerice 300 ili 600 (i više) točkica po inču – dpi (dot per inch).

Ova točkica ima naziv PIKNJA.

Rasterska i vektorska grafika

Za razliku od rasterske grafike u kojoj sliku čini niz obojenih piknji, vektorska grafika crtež opisuje matematičkim formulama.

Rasterska grafika osnova je prikaza slika (fotografija), a vektorska grafika današnje računalne animacije.