1.7. Svojstva računala

Osnovna svojstva računala dijelimo na:

1. Brzinu rada procesora
2. Kapacitet radnog spremnika
3. Kapacitet tvrdog diska
4. Brzina prijenosa podataka

Sve komponente računala rade zajedno i međusobno komuniciraju, a time upravlja operativni sustav.

1. Brzina rada procesora

Operacije se u procesoru obavljaju slijedno, tj.jedna iza druge. Brzina rada procesora ovisi o broju operacija koje aritmetičko – logička jedinica može napraviti u jednom taktu.

Radni takt procesora

Radni takt procesora izražava se u hercima(Hz), odnosno većim jedinicama kao što su megaherci(MHz) ili gigaherci(GHz).

Unutarnja građa procesora

Brzina dodatno ovisi o unutarnjoj građi procesora te o broju bitova koji procesor može obrađivati u jednom taktu. Suvremeni procesori mogu obrađivati u jednom 32 ili 64 bita istodobno.

Broj procesorskih jezgri

Brzina rada procesora može se povećati i dodavanjem procesorskih jezgri koje neovisno obrađuju podatke i na taj način ubrzavaju rad procesora.

Današnja računala najčešće imaju dvojezgrene procesore(Dual Core) ili četverojezgrene procesore (Quad Core).

Priručna  memorija – Cache

Za brzinu rada procesora važna je i brzina pristupa podatcima. Procesor mnogo brže obrađuje podatke nego što ih dohvaća iz RAM spremnika. Stoga se podatci za obradu ili podatci koji se često koriste smještaju u priručnu memoriju procesora (eng. Cache) koja je mnogo brža od RAM spremnika.

Kako saznati brzinu procesora?

Brzinu i mnogo drugih podataka o računalu možemo saznati rabeći dijaloški okvir Sustav do kojeg dolazimo tako da kliknemo na ikonu Moje računalo -> kartica Svojstva.

2. Kapacitet radnog spremnika – RAM

Tijekom rada računalo trajno ili privremeno pamti ogroman broj podataka. Procesor obrađuje podatke radnog spremnika koji je znatno brži od pomoćnih spremnika.

Što se veća količina podataka tijekom rada može pohraniti u radni spremnik računalo će raditi brže. Brzina rada pomoćnog spremnika je također bitna jer se s njega učitavaju podatci u radni spremnik. Današnja računala imaju kapacitet radnog spremnika preko jednog GB (gigabajta).

Kapacitet osnovnog pomoćnog spremnika tvrdog diska

Noviji primjenski programi često zauzimaju i po nekoliko stotina megabajta (MB). Zbog toga je neminovno da računalo ima tvrdi disk velikog kapaciteta.

Današnja računala imaju kapacitet više stotina GB, čak i nekoliko terabajta – TB. Jedno računalo može imati više ugrađenih tvrdih diskova.

Sve su popularniji i cjenovno prihvatljiviji SSD (Solid State Drive) diskovi koji su puno brži od klasičnih mehaničkih tvrdih diskova.

SSD diskovi se danas sve više koriste kao glavni sustavski disk na kojem se nalaze programi koje koristimo. SSD diskovi imaju vrlo malu brzinu pristupa podacima jer nemaju mehančkih dijelova, sastoje se samo od memorijskih ćelija koje mogu trajno pamtiti podatke.

Kako saznati kapacite tvrdog diska?

Kliknemo na gumb Start, a zatim na opciju Računalo.

4. Brzina prijenosa podataka

U računalu se podaci između pojedinih dijelova sustava razmjenjuju velikom brzinom.

Ako je grafički podsustav, s grafičkom karticom preslab i nema dovoljnu brzinu računalo će raditi vrlo sporo neovisno što mu ostale komponente mogu biti vrhunske kvalitete.

Zbog toga sve komponente računala moraju biti kvalitetne i što je jednako važno međusobno usklađene. Brzina rada procesora treba biti usklađena sa brzinom RAM-a i matične ploče.

Komunikaciju između dva računala putem interneta ili lokalne mreže mjerimo u bitovima po sekundi b/s ili bps, a možemo mjeriti i u većoj mjernoj jedini megabitovima po sekundi Mb/s ili Mbps.

Riješite kviz – Svojstva računala

Bilježnica