Kako bi Trump zapravo mogao povećati proizvodnju fosilnih goriva

Ova priča izvorno se pojavila na Vox-u i dio je Climatedesk suradnje.

Tijekom njegove kampanja novoizabrani predsjednik Donald Trump imao je jasan slogan za svoju energetsku politiku: “Bušilica, dušo, bušilica.”

Ova izjava simbolizira na što je Trump spreman usmjeriti svoje napore u drugom mandatu: obećao je “energetsku dominaciju” Amerike, uključujući sve od “novih cjevovoda” do “novih rafinerija” koje bi povećale proizvodnju fosilnih goriva.

Ovaj pristup označava snažan zaokret u odnosu na administraciju Joea Bidena, stavljajući veći naglasak na proizvodnju nafte i plina nego na prijelaz na čiste izvore energije. Osim što je naglašavao potrebu za povećanjem proizvodnje fosilnih goriva, Trump je omalovažavao subvencije za ulaganja u čistu energiju i pozvao na ukidanje sredstava predviđenih Zakonom o smanjenju inflacije za te subvencije. Njegovo stajalište zanemaruje ulogu koju je sagorijevanje fosilnih goriva imalo u klimatskim promjenama, što bi moglo ozbiljno ugroziti napore SAD-a u rješavanju ovog problema.

Nekoliko njegovih nominacija jasno upućuje na ove ciljeve. Na čelo Ministarstva energetike postavio je Chrisa Wrighta, direktora naftne industrije i zagovaratelja frackinga. Guvernera Sjeverne Dakote Douga Burguma imenovao je za vođu Ministarstva unutarnjih poslova i “cara energije”, a bivšeg kongresmena Leeja Zeldina, koji se zalagao za deregulaciju, odabrao je za čelnika Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Međutim, postoje ograničenja koja administracija može kontrolirati. Iako Trump može poduzeti značajne korake kako bi pokušao povećati proizvodnju fosilnih goriva, stvarni porast vađenja nafte i plina uvelike će ovisiti o privatnom sektoru i tržišnim uvjetima.

Unatoč tim ograničenjima, Trump ima značajne političke instrumente koje može iskoristiti za poticanje proizvodnje fosilnih goriva. Wright, Burgum i Zeldin također su pokazali spremnost da provedu viziju novoizabranog predsjednika, uključujući promjene u bušenju na javnim zemljištima i brže izdavanje dozvola za naftne i plinske projekte.

“Predsjednik Trump i njegov energetski tim — g. Burgum, g. Wright, g. Zeldin — mogu učiniti proširenu proizvodnju privlačnom i relativno jednostavnom”, izjavio je za Vox Barry Rabe, profesor ekološke politike na Sveučilištu Michigan.

Sadržaj objave

1 Kako bi Trump mogao povećati proizvodnju fosilnih goriva
2 Bijela kuća mogla bi olakšati širenje proizvodnje za privatni sektor
3 Povezani sadržaji

Kako bi Trump mogao povećati proizvodnju fosilnih goriva

Trump ima dvije ključne mogućnosti koje može iskoristiti za povećanje proizvodnje fosilnih goriva. Prvo, on može otvoriti više javnih zemljišta i voda za istraživanje, razvoj i vađenje. Drugo, on može olakšati regulatorne procese koji upravljaju radom fosilnih goriva.

Trump bi mogao ponuditi više zakupa nafte i plina na javnom zemljištu

Ti uredi, zajedno s Uslugom za šume, imaju značajnu diskreciju u određivanju mogu li izdati više zakupnina i gdje. No, predsjednik može donijeti izvršnu naredbu kojom će ih uputiti da prioritetno obrade ovu temu: Trump bi, na primjer, mogao pozvati agencije da identificiranje pogodnih javnih zemljišta učine glavnom točkom dnevnog reda.

„Ako imate administraciju koja kaže da želimo da sve što se može iznajmiti, bude iznajmljeno, postoji mnogo diskrecije da se to postigne“, kaže Stan Meiburg, izvršni direktor Centra za okoliš i održivost na Sveučilištu Wake Forest.

Trumpov prvi mandat, tijekom kojeg je također poduzeo korake za proširenje površina javnih zemljišta dostupnih za bušenje nafte i plina, vjerojatno je znak onoga što slijedi. Prema studiji objavljenoj u časopisu Science, poduzeo je jedan od najvećih smanjenja zaštićenih javnih zemljišta u povijesti, smanjujući površine Nacionalnog spomenika Bears Ears i Nacionalnog spomenika Grand Staircase-Escalante kako bi omogućio dodatnu naftnu i plinsku istraživanja na tim područjima.

Podaci iz Ureda za upravljanje zemljištem pokazuju da je tijekom Trumpova prvog mandata došlo do povećanja ukupne površine ponuđene za zakup nafte i plina u odnosu na drugi mandat predsjednika Baracka Obame i trenutni mandat Joea Bidena.

Iako Trump može ponovno proširiti broj dostupnih zakupnina, važno je napomenuti da to neće nužno dovesti do veće proizvodnje. Zakupnine podliježu ekološkim propisima—što znači da bi nove zakupnine mogle biti osporene na sudu zbog mogućih kršenja Zakona o nacionalnoj ekološkoj politici, Zakona o ugroženim vrstama ili drugih saveznim zakonima.

Još jedan faktor koji bi mogao ograničiti proizvodnju je interes korporacija. Tvrtke možda neće biti zainteresirane za ove nove zakupnine, budući da mnogi od tih parcela možda nisu bogati fosilnim gorivima. Također, poduzeća bi mogla unajmiti zemljište, ali ga ne iskoristiti.

Bijela kuća mogla bi olakšati širenje proizvodnje za privatni sektor

Drugi put koji Trump može slijediti jest ukidanje propisa kako bi proizvodnja fosilnih goriva bila lakša i brža za privatni sektor.

Veći dio toga uključivat će poništavanje politika koje je administracija Joea Bidena postavila—kao što je pauza na dozvole za izvoz ukapljenog prirodnog plina—te ubrzavanje savezne odobrenja za projekte povezane s naftom i plinom.

Trump bi mogao iskoristiti ovlasti izvršne vlasti kako bi ukinuo određene prijedloge. Za druge propise Bijela kuća bi mogla zatražiti pomoć Kongresa. Korištenjem Zakona o kongresnom pregledu, Kongres ima moć ukinuti propise koje su agencije nedavno postavile. U drugim slučajevima, možda će biti potrebno donijeti novu zakonodavnu mjeru: EPA je upravo počela primjenjivati naknadu za metan na naftne i plinske tvrtke, a budući da je ta naknada uključena u Zakon o smanjenju inflacije, potrebno je zakonodavno djelovanje Kongresa da bi se to ukinulo. Prema tom zakonu, ove tvrtke moraju smanjiti emisiju metana ili snositi financijske kazne.

Poništavanje politika poput naknade za metan i pauze na dozvolama za izvoz prirodnog plina smanjilo bi ograničenja na naftne i plinske tvrtke, stvarajući više mogućnosti za izvoz proizvoda u inozemstvo i smanjujući troškove proizvodnje fosilnih goriva.

Još jedno područje na kojem administracija i Kongres mogu olakšati propise jest reforma dozvola. Trenutno svaki naftni i plinski projekt—kao što je izgradnja novog plinovoda—mora proći kroz mnoge slojeve odobrenja saveznim agencijama poput EPA. (Mnogi projekti infrastrukturnih čistih izvora također moraju proći kroz ovaj proces.) Za ove projekte, tvrtke moraju dobiti veliki broj dozvola, što usporava njihovu sposobnost da provedu te planove.

Administracija Joea Bidena uspjela je ubrzati izdavanje dozvola za bušenje na javnim zemljištima u odnosu na administraciju Trumpa. Pod Trumpom, savezne agencije mogle bi pokušati dodatno pojednostaviti takva odobrenja, kaže Mark Squillace, profesor prava na Sveučilištu Colorado-Boulder i bivši zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova. „Sigurno bismo mogli vidjeti neke pokušaje smanjenja ekoloških standarda kako bi se olakšalo izdavanje dozvola za različite vrste objekata“, rekao je Squillace za Vox.

Trump bi također mogao poduzeti izvršnu akciju kako bi uputio agencije da skrate što je više moguće nepotrebne korake i pojednostave svoje procese. Opsežnija reforma dozvola, poput politika koje stavljaju čvrste rokove za pravne izazove i savezna odobrenja projekata, ipak bi zahtijevala podršku Kongresa, a prošli su ih puta imali i obostranu političku podršku.

Kombinacija ublažavanja trenutnih ograničenja na naftne i plinske tvrtke i olakšavanje pokretanja novih projekata sve se svodi na Trumpovo obećanje da će „srezati birokratske prepreke“ u toj industriji.

Kao i u slučaju proširivanja pristupa javnim zemljištima, nije jasno hoće li ove promjene u politici rezultirati većom proizvodnjom fosilnih goriva, budući da će mnogo toga ovisiti o tome kako će privatne tvrtke odgovoriti.

Tržište fosilnih goriva također je faktor

Tijekom Bidenove administracije, SAD je proizvodio više nafte i plina nego bilo koja druga zemlja na svijetu. Poticaji tvrtki za povećanje proizvodnje ovisit će o tome smatraju li da je to financijski isplativo za njih. Kako su mnoge zemlje—uključujući SAD—uložile u čiste izvore energije, tržište je postalo konkurentnije, što bi moglo utjecati na to hoće li tvrtke smatrati pametnim povećati proizvodnju fosilnih goriva ako im se pruži prilika.

„Kako gledamo na pomak prema većem razvoju solarne i vjetroenergije, potražnja za proizvodima od nafte i plina koje smo proizvodili postaje manja“, kaže Squillace.

Iako administracija naglašava da je posvećena fosilnim gorivima, nije jasno može li se okrenuti od ulaganja u čistu energiju u mjeri u kojoj to Trump traži. Na primjer, ukidanje subvencija u Zakonu o smanjenju inflacije izazvalo bi pravne izazove, osim ako Kongres ne donese stvarnu odluku o njegovom ukidanju.

Administracija također može zauzeti kontradiktorne stavove. Iako Trump već dugo omalovažava izvore energije poput vjetroelektrana na moru i subvencije za električna vozila, njegovi saveznici uključuju Elona Muska, izvršnog direktora Tesle, koji je na čelu tvrtke za električna vozila. Musk je među tehnološkim liderima koji su stekli značajan utjecaj u administraciji i koji također imaju duboke veze s vladom zbog svoje uloge u vođenju SpaceX-a.

Sve to znači da, iako će Trump imati moć pokušati ispuniti ovo obećanje iz kampanje, možda to neće ispasti onako kako je obećao.

Web izvor