Što je digitalni jaz i kako se on premošćava?

Zašto je digitalni jaz važno globalno pitanje?

ICT je ključni aspekt modernog života. Potiče ono što je sada poznato kao digitalna ekonomija. Svatko koristi tehnologiju iz mnogo različitih razloga, bilo da se radi o pojedincima, tvrtkama, vladama, vojsci ili neprofitnim organizacijama. Tehnologija je ključni pokretač poslovnu učinkovitost i konkurentnost. Pomaže vladama u pružanju javnih usluga, osnažuje vojsku da štiti granice i građane te može poboljšati kvalitetu života pojedinaca.

Uređaji i softver pokretani tehnologijom podržavaju nove i kreativne inovacije u raznim industrijama i sektorima, uključujući proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo, obrazovanje i financije. Tehnologija poboljšava komunikaciju i suradnju, olakšava održivi razvoj i potiče društvenu uključenost i jednakost. Održava ljude povezanima i može održati poslovanje poduzeća u slučaju krize. Kada se vlade suoče s krizama i njihovim posljedicama, tehnologija omogućuje brži povratak normalnom životu.

Oni koji mogu pristupiti i koristiti ICT uživaju sve prednosti ICT-a, dok oni koji su isključeni iz njega propuštaju mnoge ekonomske i obrazovne prilike te se susreću s višestrukim preprekama povezivanju i mobilnosti u svojim osobnim, profesionalnim i društvenim životima.

Digitalni jaz onemogućuje ljudima u nekim zemljopisnim područjima ili zajednicama pristup zdravstvenim informacijama, resursima i inovacijama, poput telemedicine i virtualnih konzultacija s medicinskim stručnjacima. Također možda neće moći pristupiti zdravstvenoj skrbi i razvoju medicine koji potencijalno može spasiti život, kao što su nova cijepljenja, antibiotici, genetsko testiranje i telekirurgija.

Sve veći digitalni jaz također utječe na obrazovanje i obrazovne ishode, kao i na poslovnu izvedbu i rezultate. Učenici s malim ili nikakvim pristupom internetu to ne mogu pristupiti online obrazovnim resursima; neki potpuno izgube na obrazovanju. Slično tome, neke tvrtke mogu imati problema s prodorom na nova tržišta, ne uspjeti iskoristiti nove prilike za širenje i rast ili zaostajati za konkurencijom jednostavno zato što nemaju tehnologiju potrebnu za postizanje svojih ciljeva.

Sva ova pitanja produbljuju postojeće društvene podjele, uključujući one između bogatih i siromašnih, muškaraca i žena te različitih zajednica i podzajednica. Rastući digitalni jaz proširuje jaz između razvijenih i razvijenih — i nerazvijenih — gospodarstava, otežavajući potonjoj skupini rješavanje socioekonomskih problema i poboljšanje životnog standarda za svoje ljude.

Koji su izvori digitalnog jaza?

Davno prije kasnog 20. stoljeća, digitalni jaz odnosio se uglavnom na one sa i bez pristupa telefonu. Nakon kasnih 1990-ih, pojam je razlikovao one sa i bez pristupa internetu, posebno širokopojasnom. Digitalni jaz evoluirao je tako da se odnosi na one u urbanim naspram ruralnih područja; između obrazovanih i neobrazovanih; između socioekonomskih grupa; te, globalno, između više i manje industrijski razvijenih zemalja.

Čak i među stanovništvom s određenim pristupom tehnologiji, digitalni jaz može biti očit u obliku računala slabijih performansi; bežične veze manje brzine; jeftinije internetske veze, kao što je dial-up; i ograničen pristup sadržaju temeljenom na pretplati.

Što je danas digitalni jaz?

Danas digitalni jaz proizlazi iz više čimbenika, kao što su sljedeći:

• Dostupnost ICT-a, koja proizlazi iz nedostatka pristupa digitalnoj tehnologiji i internetskim uslugama.
• Dostupnost i pristupačnost modernih, visokokvalitetnih tehnologija, poput pametnih telefona i Wi-Fi pristupa.
• Prisutnost nacionalnog tehnološkog okvira za prodor, međupovezanost, kvalitetu usluge i lokalizaciju sadržaja.

Digitalni jaz i dalje je značajan u cijelom svijetu. A studija Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) i Povjerenstvo za širokopojasni pristup za održivi razvoj izjavili su da globalna offline populacija iznosi 2,6 milijardi ljudi. Uz toliki broj ljudi koji ne mogu pristupiti ili koristiti internetske uređaje i aplikacije, jasno je da smislena, univerzalna povezanost još uvijek nije živa stvarnost za sve u svijetu. Isto izvješće navodi značajnu nejednakost diljem svijeta u rastu internetske propusnosti i prodoru širokopojasne mreže. Korištenje interneta još je jedno područje nejednakosti. Studija je pokazala da 93% ljudi u zemljama s visokim dohotkom koristi internet, što ga tamo čini gotovo sveprisutnim, dok je upotreba interneta neznatnih 27% u zemljama s niskim dohotkom i samo 35% u najnerazvijenijim zemljama svijeta. Stručnjaci predviđaju da će digitalni jaz biti premošćen u nadolazećim godinama s rastućom potražnjom potrošača, građana, poduzetnika i poduzeća za digitalnim uslugama, digitalnim plaćanjima, uslugama povezivanja i digitalnom transformacijom. Ali svijet još nije tamo. Samo 155 zemalja u 2022. imalo je nacionalni strateški plan za širokopojasni internet.

U SAD-u je digitalni jaz izrazito očit između Amerikanaca s visokim prihodima i onih s nižim prihodima kućanstva, tj. ispod 30.000 dolara godišnje. Među potonjom skupinom, prema istraživačkom centru Pew za 2021 izvješće24% odraslih ne posjeduje pametni telefon, 43% nema kućne širokopojasne usluge, a 41% nema računalo. Nasuprot tome, ove tehnologije obično koriste gotovo svi odrasli Amerikanci koji zarađuju 100.000 dolara ili više i prilično su uobičajene među onima koji zarađuju od 30.000 do 99.000 dolara.

Duboko ukorijenjena, višestruka priroda digitalnog jaza razlog je zašto neki stručnjaci kažu da on nije binarni fenomen, što znači da nije samo problem između ICT onih koji imaju i onih koji nemaju. Stručnjaci vjeruju da rješenje za premošćivanje jaza nije jednostavno osigurati univerzalni i pristupačan pristup ICT-u, posebice internetu. Također se mora uložiti trud zainteresirati više ljudi za korištenje ICT-a nakon što dobiju pristup.

Potreba za premošćivanjem digitalnog jaza

Premošćivanje digitalnog jaza poboljšava digitalnu pismenost, promiče demokraciju digitalnih vještina, povećava društvenu mobilnost i promiče ekonomsku jednakost i rast. Također je ključno osigurati univerzalnu povezanost s internetom. Mnogi stručnjaci i organizacije smatraju da je to ključno za sljedeće:

• Postizanje održivog globalnog razvoja.
• Uklanjanje prepreka digitalnoj i društvenoj uključenosti.
• Ubrzavanje ekonomskog razvoja i blagostanja.
• Poticanje napretka prema UN-ovim ciljevima održivog razvoja (SDG).

Neke organizacije poput UNESCO-a kažu da bi digitalna tehnologija mogla biti najvažniji alat za osiguravanje emancipacije usmjerene na čovjeka, ponovno naglašavajući potrebu za premošćivanjem digitalnog jaza. Mnoge organizacije teže tom cilju. UN, primjerice, pomaže u podizanju svijesti obilježavanjem Svjetskog dana telekomunikacija i informacijskog društva 17. svibnja svake godine. Slično tome, ITU i Komisija za širokopojasni pristup objavljuju Stanje širokopojasnog pristupa izvješćujte svake godine kako biste proširili svijest o globalnoj mrežnoj aktivnosti, trenutačnim nedostacima i načinu na koji ti nedostaci utječu na globalno postignuće UN-ovih SDG-ova.

U SAD-u su uključene i neprofitne organizacije; neki posao osigurati pristup internetu i prijenosna računala školskim okruzima i korisnicima s niskim prihodima, omogućujući im pristup obrazovnim uslugama, poput videa na zahtjev, videokonferencija i virtualnih učionica.

Bez ovih intervencija, korisnici na zapostavljenoj strani digitalnog jaza možda neće moći koristiti ove usluge, koje zahtijevaju pristup i digitalnim uređajima i brzim internetskim vezama.

Web izvor