Međutim, planeri i stanovnici koji rade na obnovi Los Angelesa neće početi od prazne ploče. Postojeće ceste, infrastruktura i parcele zemlje će oblikovati način na koji će grad biti ponovno izgrađen. Neki će stanovnici možda htjeti odmah obnoviti na istoj parceli zemlje, dok će neki možda biti voljni prodati svoju zemlju kako bi stvorili tampon zonu.
13. siječnja gradonačelnik Bass izdao je izvršnu naredbu kojom će ubrzane dozvole za obnovu “slično za slično” i izuzima ih od pregleda koji bi usporili proces obnove. Guverner Newsom također je ublažio pravila izdavanja dozvola prema kalifornijskom Zakonu o kvaliteti okoliša kako bi ubrzao ponovnu izgradnju.
Kako će LA onda odlučiti obnoviti je “pitanje društvenih vrijednosti”, kaže Moritz. “To više nije toliko znanstveno pitanje. Ne bismo li mi kao društvo trebali moći procijeniti gdje i kako ljudi grade ili obnavljaju, tako da je sigurnije i ima manje utjecaja iz perspektive javnog financiranja u budućnosti? Zato što će se mnogi od tih događaja ponoviti.”
Šumski požari u Kaliforniji posljednjih su godina postali sve veći i razorniji. Oko 7,08 milijuna hektara izgorjelo je u Kaliforniji između 2009. i 2018. — više nego dvostruko područje spaljeno između 1979. i 1988. Porastao je i broj požara koji su zahvatili urbana područja. U 10 godina između 1979. i 1988. oko 22.000 hektara spaljene zemlje nalazilo se unutar takozvanih sučelja divljeg/urbanog područja—područja gdje je stanovanje blizu prirode sklone šumskim požarima. Do 2009. – 2018. to se povećalo na 32 000 hektara.
Jedan rezultat svega ovoga je da kalifornijske vlasti imaju dobre karte visokorizičnih područja. Mnoga područja pogođena požarima Palisades i Eaton klasificirana su kao zone vrlo visoke opasnosti od požarašto znači da novi razvoj u tim područjima mora poduzeti korake kako bi se smanjio rizik od širenja požara s divlje vegetacije na domove, uključujući sadnju vegetacije otporne na vatru i držanje bilo kojeg drugog drveća i grmlja podrezanim i podalje od kuća.
Ali potražnja za stambenim objektima toliko je visoka u gradovima poput Los Angelesa da graditelji ionako često na kraju grade u tim vrlo opasnim zonama od požara. Nakon šumskog požara, graditelji neko vrijeme usporavaju gradnju u visokorizičnim područjima, ali nakon nekoliko godina vraćaju se na prethodne stope razvoja, kaže Nicholas Irwin, koji studira ekonomiju nekretnina na Sveučilištu Nevada u Las Vegasu .
Gradovi i lokalne vlasti moraju razmisliti o načinima obeshrabrivanja razvoja u visokorizičnim područjima, kaže Irwin. Jedan bi način bio povećati poreze na razvoj u područjima sklona požarima, ali drugi bi bio potaknuti građevinske investitore da popune – izgrade više kuća i stanova u nedovoljno iskorištenim urbanim područjima.
“Potreban nam je gušći razvoj, posebno u mjestima kao što je Los Angeles. Ondje je tržište nekretnina izmaklo kontroli i bit će još gore”, kaže. “Moramo razmisliti o načinima obnove koji omogućuju izgradnju više jedinica kako bi se pomoglo priuštivosti, ali i načinima koji su otporniji na buduće rizike od požara.”
Zakopavanje električnih vodova također bi moglo pomoći u obrani kuća od opasnosti od požara. Vatra koja je uništila Raj je bio zaiskren kvarom dalekovoda, kao i najmanje sedam drugih najrazornijih šumskih požara u Kaliforniji. Zakopavanje električnih vodova nije jeftino, a ti se troškovi prebacuju na korisnike komunalnih usluga, od kojih mnogi ne žive u područjima u opasnosti od požara.
“Ove male stvari bi dugoročno napravile razliku”, kaže Irwin. Zatrpavanje dalekovoda, poticanje gušćeg razvoja i izgradnja obranjivijih zajednica. Ali ova dugoročna ulaganja zahtijevaju promjenu načina na koji ljudi razmišljaju o životu u zonama rizika od šumskih požara i prihvaćanje činjenice da otpornije zajednice imaju svoju cijenu. “Jednostavno ne znam hoćemo li išta naučiti”, kaže Irwin.

