1981. manje više od mjesec dana nakon što su prvi put objavljeni dokazi o globalnom zatopljenju naslovna stranicathe New York Times je pitao BF Skinnera o sudbini čovječanstva. Poznati psiholog nedavno je ustvrdio da osobina ljudskog uma praktički jamči globalnu ekološku katastrofu. “Zašto ne djelujemo da spasimo naš svijet?” upita Skinner, navodeći bezbroj prijetnji planetu.
Njegov odgovor: Ljudskim ponašanjem gotovo u potpunosti upravljaju naša iskustva – konkretno, prema tome koji su postupci bili nagrađeni ili kažnjeni u prošlosti. Budućnost, koja se još nije dogodila, nikada neće imati isti utjecaj na ono što radimo; tražit ćemo poznate nagrade danas – novac, udobnost, sigurnost, zadovoljstvo, moć – čak i kada to sutra prijeti svima na planetu.
Skinner je bio jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, no rijetko mu se pripisuje zasluga za predznanje ovog upozorenja, koje je predvidjelo ponašanje rukovoditelja i političara fosilnih goriva u sljedeća četiri desetljeća. Često sam se borio s tim. Ja sam pedijatar u Renou, Nevada grad koji se najbrže zagrijava u SAD-u. Svaki dan gledam u oči beba, djece i tinejdžera. Skinner je tvrdio da će se naši izbori promijeniti samo kada se posljedice uništavanja okoliša pomaknu sa “sutra” na “danas”. Vjerujem da će 2025. šteta za djecu postati toliko jasna i neposredna da će se roditelji — uspavani divovi u borbi protiv klime — probuditi i shvatiti što je industrija fosilnih goriva učinila.
Tijekom prošlog desetljeća, na primjer, moj grad je sve dulje bio zamračen dimom požara iz Kalifornije; 65 milijuna Amerikanaca, uglavnom na Zapadu, sada doživljavaju takve “dimne krize”. Svatko razumije da dim uzrokuje probleme s disanjem; svi mi tjednima kašljemo i hripamo kad zrak postane opasan. Manji broj njih razumije da su djeca izložena većem riziku od ovih događaja iz više razloga, uglavnom povezanih s njihovom različitom fiziologijom, malom veličinom i nezrelim organima—koji su, budući da su još u razvoju, vrlo osjetljivi na ozljede iz okoliša. Dječja plućana primjer, doslovno su oblikovani kvalitetom zraka koji udišu. Djeca koja kronično udišu čestice onečišćenja – poput one koja žive u najzagađenijim četvrtima Los Angelesa – imaju tendenciju razviti manja, kruća pluća.
Godine 2025. mediji će shvatiti da su štete od tih sićušnih zagađivača još dublje. To je zato što sve veći broj znanosti pokazuje da fine i ultrafine čestice, obično vezane za otrovne kemikalije i teške metale u dimu i ispušnim plinovima požara, uzrokuju ozljede mozga kod djece. Zabrinjavajuće, čini se da pridonose porastu autizma i autizma poput epidemije poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD), kao i povećanje izgleda za poteškoće u učenju, probleme s ponašanjem i kasnije demencija.
Zašto? Zato što se ti sićušni zagađivači ne zaustavljaju u plućima; napadaju krvotok i prodiru u druge organe, uključujući mozak—koji, kao i pluća, kod djeteta još uvijek raste i razvija se, pa je stoga podložniji ozljedama.
Dokazi o neurološkim utjecajima čestica dolaze iz snimanja mozga, histologije i epidemiologije. Znamo da i prije rođenja, čestice koje udišu trudnice može proći kroz placentu i ozlijediti fetus; MRI studije u nekoliko zemalja pokazale su promijenjena arhitektura mozga kod prenatalno izložene djece, od kojih su se mnoga borila s kognitivnim sposobnostima i ponašanjem. Nakon rođenja, čestice također mogu prodrijeti u prefrontalni korteks – dio mozga iza čela – nakon što se udahnu kroz nos. Kada su znanstvenici proučavali mozgove djece i mladih u Mexico Cityozloglašenog po lošem zraku, pronašli su čestice fosilnog goriva, obavijene pločama nalik na Alzheimerovu bolest, ugrađene u prefrontalni korteks.
Dokazi o povezanosti autizma i ADHD-a pojavili su se u više od desetljeća epidemioloških studija iz cijelog svijeta. u a višegodišnji studij od gotovo 300.000 djece iz južne Kalifornije, na primjer, otkriveno je da prenatalna izloženost PM2.5 (najmanjoj čestici reguliranoj zakonom) značajno povećava stope autizma. I nedavna studija nad 164.000 djece u Kini otkrili da dugotrajna izloženost finim česticama povećava izglede za ADHD. Iako su autizam i ADHD složeni poremećaji s višestrukim uzrocima, genetskim i okolišnim, sve je jasnije da je onečišćenje zraka – uzrokovano fosilnim gorivima i pogoršano zbog klimatskih promjena – značajan faktor rizika.