Srednjoameričke plaže preplavljuju se lokalnom i stranom plastikom

Znanstvenici su otkrili da su, poput drugih morskih krhotina, boce i kapice koje su dohvatili ponekad kolonizirane imobilnim organizmima zvanim Epibionts, koji žive na površini drugih organizama ili materijala. Tim je pronašao predmete s pričvršćenim Bryozoans, Barnacles i mekušcima, s prisutnošću ovih korelacija s dobi plastike. Boce i kapice također su pokazali uzorke razgradnje tipične za izlaganje mora – diskoloraciju, habanje i fragmentaciju.

Međutim, unatoč tim transformacijama, plastični otpad je često zadržao ključne identifikacijske karakteristike, kao što su kodovi proizvoda, imena robnih marki, proizvodna mjesta i datumi. Ovi su podaci pomogli u pronalaženju porijekla, čak i kad su boce bile oštećene ili žestoko kolonizirane organizmima, pružajući vrijedne informacije o njihovom podrijetlu i transportnim putovima.

Za Garcésa, jedan od najzanimljivijih zaključaka njegove studije je situacija na otocima poput Galapagosa i Rapa Nui, zaštićenih prirodnih područja. Kao što objašnjava, epibionti pričvršćeni na plastične boce ispiraju se na svojim plažama, “A to predstavlja ozbiljnu prijetnju, jer ne znamo koje vrste organizma dolaze ili odakle dolaze. I oni mogu biti invazivni.”

Rad ne bi bio moguć bez suradnje do 200 lokalnih čelnika iz 74 društvene organizacije, kao i 1.000 volontera koji su bili dio ove inicijative za znanost o građanima. Njihov metodološki pristup nije samo omogućio istraživačkom timu da bolje razumije karakteristike plastičnog otpada koji utječe na latinoamerički Tihi ocean, već i razumijevanje preferencija regionalnih pića i trendove potrošnje u različitim zemljama.

Prijedlozi za rješavanje ove krize

S obzirom na široku prisutnost plastičnih boca za jednokratnu upotrebu, uglavnom lokalnog podrijetla, jedna od glavnih preporuka istraživača je zamijeniti ih standardiziranim povratnim bocama u cijeloj regiji – “kao što smo to radili”, kaže Garcés. “Kad sam bio dijete, proizvodi su se prodavali u povratnim staklenim bocama. Ovo bi bila jedna od glavnih mjera koju predlažemo da smanjite proizvodnju plastike iz izvora.”

Ovu mjeru, kaže, trebala bi biti dopunjena politikama povrata i inicijativama korporativne društvene odgovornosti od strane uključenih tvrtki za piće. Zahtijeva se pakiranje i odgovornost za višekratnu upotrebu velikih proizvođača flaširanih pića ključne su strategije za smanjenje plastičnog zagađenja i zaštitu obalnih ekosustava, kažu autori. “Na kraju, tvrtke imaju svoje interese i traže najjeftinije alternative za proizvodnju boca. Zbog toga se vlade moraju uključiti”, kaže Garcés. Međutim, kaže da je poboljšanje upravljanja otpadom, posebno u obalnim zajednicama, još jedno ključno pitanje koje je potrebno riješiti.

Istraživači također ističu središnju ulogu ljudskog ponašanja u smanjenju plastičnog zagađenja. “Kako rastemo kao stanovništvo, potrošnja se povećava. I sve dok osnovne potrebe obalne populacije u smislu pristupa pitkoj vodi nisu zadovoljene, ona će se i dalje povećavati, kontaminirajući sve više obalnog okruženja”, kaže Garcés. Kad je pitka voda dostupna samo u plastičnim bocama za jednokratnu upotrebu, potrošači nemaju alternative, “ograničavajući njihovu sposobnost da djeluju održivo.”

Ova se priča izvorno pojavila na Ožičen en español i preveden je sa španjolskog.