Novo izvješće otkriva da napori za usporavanje klimatskih promjena funkcioniraju – ali nisu dovoljno brzi

U 10 godina od potpisivanja Pariškog sporazuma, okosnice međunarodne klimatske akcije, čovječanstvo je postiglo impresivan napredak. Obnovljivi izvori energije sve su jeftiniji i pouzdaniji, dok su električna vozila svake godine sve bolja.

Međutim, po gotovo svakoj ključnoj metrici koja se koristi za mjerenje napretka, još uvijek zaostajemo za onim gdje bismo trebali biti da spriječimo najgore učinke klimatskih promjena, prema izvješće objavljeno u srijedu koalicijom klimatskih grupa—i ponestaje nam vremena da ispravimo brod.

“Svi sustavi trepću crveno”, rekla je prošli tjedan u razgovoru s novinarima Clea Shumer, istraživačica na Institutu za svjetske resurse, jednoj od organizacija uključenih u izvješće. “Nema sumnje da uglavnom radimo prave stvari – samo se ne krećemo dovoljno brzo.”

Pariški sporazum ima za cilj spriječiti zagrijavanje svijeta za više od 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine do kraja ovog stoljeća. Kako bi se izmjerio napredak prema ovom cilju, izvješće razmatra emisije iz 45 različitih sektora globalnog gospodarstva i okoliša, mjereći sve od elektrifikacije zgrada do upotrebe ugljena u energetskom sektoru do globalne potrošnje mesa.

Žalosno, niti jedan od pokazatelja koje izvješće mjeri nije tamo gdje bi trebao biti kako bi svijet održao na pravom putu da ispuni cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva. Šest od 45 pokazatelja je “odmaklo” – napreduje se, ali ne dovoljno brzo – dok je gotovo 30 “odmaklo”, što znači da je napredak puno presporo. Pet ih je, u međuvremenu, krenulo u “pogrešnom smjeru”, što znači da se situacija pogoršava, a ne poboljšava, i treba joj hitan zaokret. (Nema dovoljno podataka, kaže se u izvješću, za mjerenje preostalih pet pokazatelja, koji uključuju degradaciju i obnovu tresetišta, otpad od hrane i udio novih zgrada s nultom emisijom ugljika.)

Jedan od najkonzistentnijih pokazatelja zaokreta, kažu stručnjaci, bio je globalni napor da se postupno ukine ugljen, jedan od najveći doprinositelji emisije stakleničkih plinova. Iako se udio ugljena u globalnoj proizvodnji električne energije neznatno smanjio 2024., ukupna potrošnja ugljena zapravo je dosegla rekordno visoka prošle godine zahvaljujući sve većoj potražnji za električnom energijom, posebice iz Kine i Indije. Prljava električna mreža, rekao je Shumer, ima “ogromne posredne učinke” za druge pokazatelje napretka poput dekarbonizacije zgrada i transporta.

Kako bi krenuo na pravi put, svijet treba udeseterostručiti tempo postupnog ukidanja ugljena, rekao je Shumer. To bi, nastavila je, podrazumijevalo zatvaranje više od 360 srednjih elektrana na ugljen svake godine i otkazivanje svake elektrane na ugljen koja je trenutačno u planu globalnog razvoja.

“Jednostavno nećemo ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva ako upotreba ugljena nastavi rušiti rekorde”, rekao je Shumer.’