Dok koncept digitalnih blizanaca postaje sve popularniji, definicije se još uvijek razvijaju službenim tijelima koja ažuriraju svoje razumijevanje o tome što je takva virtualna reprezentacija.
Digital Twin Consortium (DTC), na primjer, promijenio je svoju definiciju kako bi naglasio sinkronizaciju i podatke, s pristupom temeljenim na modelu povezanim s inženjerskom tehnologijom, rekavši: “Digitalni blizanac je integrirani virtualni prikaz entiteta stvarnog svijeta vođen podacima i procese, sa sinkroniziranom interakcijom na određenoj frekvenciji i vjernosti.”
Važan dodatak je definicija za a digitalna nitkoji glasi: “Dvosmjerni, pouzdani i pouzdani međusobno povezani informacijski sustav koji povezuje više dimenzija, uključujući strukturu, ponašanje, prostor, vrijeme i faze životnog ciklusa.”
DTC dodaje da je to suštinski povezano s digitalnim blizancem. Pročišćena definicija digitalne niti ističe kritične elemente, uključujući besprijekoran, siguran protok podataka kroz životni ciklus proizvoda i sve organizacije, silose i dionike. U budućnosti će sve veća uporaba digitalnih blizanaca razjasniti i popularizirati cjelokupni koncept i povezane pojmove.
Sadržaj objave
Repliciranje Zemlje za razumijevanje dinamike okoliša
Ambiciozno, istraživači i inženjeri rade na digitalnim blizancima cijelog planeta. Isplate bi bile znatne, uz bolje razumijevanje fizičke dinamike koje bi potencijalno vodilo buduće politike zaštite okoliša. Takvi blizanci mogli bi simulirati i razjasniti učinak koji bi različite ekološke politike imale na ekološki sustav kako bi zainteresiranim stranama i kreatorima politike pružili alat za vođenje njihova razmišljanja. Međutim, uhvatiti sve relevantne elemente, sile i dinamiku je izazovan zadatak.
Program Advanced Information Systems Technology (AIST) vodi NASA-in Earth System Digital Twins (ESDT). Navedeni cilj je integrirati „različite modele Zemljine i ljudske aktivnosti, kontinuirana promatranja i mogućnosti informacijskog sustava za pružiti jedinstvene, sveobuhvatne prikaze i predviđanja“, a blizanac bi se “mogao koristiti za pomoć istraživačima u boljem razumijevanju temeljnih Zemljinih sustava koji utječu na sve, od šumskih požara do klimatskih promjena”.
S druge strane Atlantika, Europska svemirska agencija (ESA) radi na Digital Twin Earth, navodeći: “Model će moći pratiti zdravlje planeta, izvoditi simulacije Zemljinog međusobno povezanog sustava s ljudskim ponašanjemte poduprijeti područje održivog razvoja, čime se jačaju europski napori za boljim okolišem.”
Europska unija inaugurirala je ovu inicijativu Destinacija Zemlja (DestinE) “za praćenje učinaka prirodnih i ljudskih aktivnosti na naš planet, omogućavanje korisnicima predviđanja ekstremnih događaja te testiranje i prilagodbu politika koje se bave izazovima povezanima s klimom”.
Postoji široko rasprostranjeno zanimanje za stvaranje digitalnih blizanaca našeg planeta, a razne aplikacije i istraživački ciljevi potiču takav interes tako da se u borbu uključuju i privatne tvrtke. Nvidia je postala jedna od najvećih tvrtki po tržišnoj kapitalizaciji u posljednje dvije godine zbog svojih čipova koji se koriste u AI aplikacijama. Tvrtka sada ulaže svoje resurse u rad na Zemlji-2. Model je namijenjen poboljšanju “klimatskih i vremenskih predviđanja s interaktivni, AI-augmentirani, visoke rezolucije simulacija”.
Postoje slični napori virtualizacije koji su usredotočeni na stvaranje blizanca oceana. Od listopada 2022. do kraja rujna 2024., Europska unija pridonijela je s gotovo 3 milijuna eura za „javnu infrastrukturu EU-a za europski digitalni ocean blizanac“, pod nazivom EDITO, dodajući: „Integriranje morskih velikih podataka iz promatranja u stvarnom svijetu i naprednih simulacija, europski digitalni blizanac oceana revolucionizirat će stvaranje pomorskog znanja virtualni prikaz oceana visoke rezolucije.”
Sredinom rujna 2024. u Barceloni je održana radionica za pregled statusa integracije različitih komponenti i infrastrukturnih elemenata u šire virtualno okruženje.
Međutim, postoji jedna vjerodostojna kritika za većinu ovih inicijativa: mnoge mapirane dinamike i učinci klimatskih promjena ne uzimaju u obzir ljudske aktivnosti.
Istraživačka skupina sastavljena od mnogih europskih akademskih institucija propituje izostavljanje ovog ključnog faktora u ovim simulacijama. Istraživači tvrde da se, kako bi se osnažilo djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, digitalni blizanci Zemlje moraju proširiti na ljude, njihovo ponašanje i njihove institucije.
Razvijanje scenarija za poboljšanje strateškog odlučivanja
Autorica Strateško otkriće Graham Kenny, zajedno s izvršnom direktoricom AI i Cyber Futures Instituta na Sveučilištu Charles Sturt Gannom Pogrebnom, usredotočeni su na korištenje digitalnih blizanaca za poboljšanje strateškog donošenja odluka. Dok su se digitalni blizanci do sada uglavnom primjenjivali na fizičke objekte i okruženja, buduće će aplikacije uključivati korištenje virtualizacija za “analizu postojećih korisničkih podataka i generiranje detaljnih virtualnih modela različitih korisničkih segmenata”.
Smanjeni troškovi i pojava generativne umjetne inteligencije (GenAI) stavit će ovaj alat u ruke čak i malih i srednjih poduzeća, a Kenny i Pogrebna dodaju: „Mogućnost spajanja GenAI alata s tehnologijom digitalnih blizanaca nedavno je tvrtkama omogućila stvoriti ddigitalni blizanci organizacijskih procesa i opskrbnih lanaca.”
Osim toga, istraživači Deloitteovog Centra za integrirana istraživanja traže način korištenja digitalnih blizanaca koji bi mogli imati značajan utjecaj na polje predviđanjaposebice stvaranje i utilitarna vrijednost scenarija za strateško donošenje odluka u uvjetima neizvjesnosti. Kako poslovne odluke postaju sve složenije, digitalni blizanci se iznova zamišljaju kako bi simulirali ključne strateške odluke i pomogli tvrtkama da bolje upravljaju neizvjesnošću.
Analitičari su intervjuirali stručnjake iz upravljačkih i poslovnih disciplina i pronašli četiri glavna slučaja upotrebe digitalnih blizanaca za podršku donošenju strateških odluka. Rasporedili su slučajeve upotrebe preko matrice operativnih naspram strateških odluka na jednoj osi i zatvorenih naspram otvorenih sustava na drugoj osi (zatvorenim sustavima dominiraju unutarnji čimbenici tvrtke, dok otvorenim sustavima dominiraju vanjski čimbenici izvan neposrednog utjecaja tvrtke).
Utvrđeno je da digitalni blizanci imaju isplativost za operativne odluke s mogućnošću pružanja trenutnih uvida u odnosu na inteligentna predviđanja u zatvorenim sustavima odnosno otvorenim sustavima. Istraživači su otkrili da za strateške odluke, “nalazimo [in closed systems] ‘sastavljač scenarija’ koji može pomoći u planiranju različitih vrsta odluka u različitim scenarijima i simulacije ‘strateškog sandboxa’ u otvorenim sustavima koje pomažu tvrtkama da se snađu u najvišim razinama neizvjesnosti. Ove aplikacije grade se na temeljnim sposobnostima operativnih slučajeva uporabe kako bi otvorile nove mogućnosti za poboljšano strateško donošenje odluka, ali njihova implementacija nije bez izazova.”
Upotreba digitalnih blizanaca kao graditelja scenarija rješava povećanu složenost situacija koje rješavaju strateške odluke. Digitalni blizanci za strateške sandboxove u međuvremenu podržavaju “strateško planiranje višeg reda u uvjetima veće neizvjesnosti u okruženjima otvorenog sustava.”
Stvaranje autentičnog okruženja za obuku budućih lidera
Slično korištenju digitalnih blizanaca za kreiranje scenarija, koncept bi mogao naći primjenu u ratnim igrama koje uzimaju u obzir ponašanje i djelovanje protivnika. Ratne igre kao alat za obuku i pripremu prisutne su desetljećima, posebice u vojnim primjenama.
Simulacija ratnih sukoba i situacija sukoba drastično će se poboljšati ne samo uranjanjem sudionika u okruženja visceralnog grabljenja pomoću digitalnih blizanaca, već i stvaranjem odgovarajućih, interaktivnih krajolika donošenja odluka putem umjetne inteligencije koja trenutno može reagirati na poduzete radnje i pristupiti širokom rasponu izvora podataka koji odražavaju dinamiku i pojave stvarnog svijeta.
Nedavno je voditelj tržnice National Public Radio (NPR) Kai Ryssdal ušao u kožu američkog predsjednika 2044. godine – do tada su klimatske promjene dramatično utjecale na sjeverne dijelove Južne Amerike. Dva umirovljena vojna zapovjednika uputila su Ryssdala da donese odluke u ovom scenariju. U ovom konkretnom scenariju, Venezuelu i Kolumbiju teško su pogodile suše, praćene poplavama u ovoj simulaciji. Potrebna je humanitarna pomoć dok južna granica SAD-a zahtijeva dodatnu podršku za provođenje zakona i logistiku. Kina u međuvremenu šalje bolničke brodove i nosač zrakoplova u Karipsko more kako bi proširila svoj utjecaj u regiji.
Američka vojska desetljećima je koristila takve scenarije ratnih igara, ali u posljednjih nekoliko godina u njih su ugrađeni izazovi koji proizlaze iz učinaka klimatskih promjena. Od 2021. Ministarstvo obrane SAD-a obučava vojne čelnike o klimatskim ratnim igrama.
Prikazana ratna situacija je hipotetska, ali zamisliva. Takvi napori u ratnim igrama sve će više koristiti umjetnu inteligenciju i virtualna okruženja za dizajn i prilagodbu simulacija za predstavljanje različitih scenarija koji predstavljaju izazov donositeljima odluka – a vojne ratne igre bit će samo jedna od mnogih aplikacija koje imaju koristi od digitalnih blizanaca. Konkurentna tržišna okruženja, katastrofalne situacije i logistički izazovi mogu se simulirati kako bi se omogućilo stratezima, humanitarnim radnicima i operativnim stručnjacima da poboljšaju svoje vještine i obuče se za potencijalne krizne situacije.
Prethodno spomenuti napori da se stvore digitalni blizanci oceana i planeta pridonijet će realizmu i razumijevanju. Slučaj upotrebe za povezivanje točnih prikaza dinamike okoliša, ratnih igara i planiranja scenarija je očit. Primjena digitalnih blizanaca u donošenju odluka i razvoju strategije u budućnosti će postati češća.
Martin Schwirn je autor Mali podaci, veliki poremećaji: Kako uočiti signale promjene i upravljati neizvjesnošću (ISBN 9781632651921). On je također viši savjetnik za strateško predviđanje u Business Finland, pomaže startupima i postojećim tvrtkama da pronađu svoju poziciju na tržištu budućnosti.