Oblak Znanja

  • Home
  • Novosti
  • Učionica
    • Informatika 5
    • Informatika 6
    • Informatika 7
    • Informatika 8
    • Logo jezik
    • WordPress
    • Microsoft Office
  • Vodiči
    • Online vodiči
    • Kratki savjeti
    • Korisne aplikacije
    • Društvene mreže
    • Multimedija
    • Zanimljivosti
✕

Oceani će porasti – ali kada?

Novosti

Oceani će porasti – ali kada?

Tomšić Damjan 1. prosinca 2025

Izvorna verzija od ovu priču pojavio u Časopis Quanta.

U svibnju 2014. NASA najavio na tiskovnoj konferenciji da se čini da je dio ledene ploče Zapadne Antarktike dosegao točku nepovratnog povlačenja. Ledenjaci koji teku prema moru na periferiji 2 kilometra debele ploče leda gubili su led brže nego što su ga snježne padaline mogle obnoviti, uzrokujući da se njihovi rubovi povuku u unutrašnjost. Time više nije bilo pitanje hoće li zapadnoantarktički ledeni pokrov nestati, već kada. Kada ti ledenjaci nestanu, razina mora će porasti za više od jednog metra, preplavljujući zemlju koju trenutno naseljavaju 230 milijuna ljudi. A to bi bio tek prvi čin prije urušavanja cijele ledene ploče, što bi moglo podići more 5 metara i ponovno iscrtati svjetske obale.

U to su vrijeme znanstvenici pretpostavili da će se gubitak tih ledenjaka odvijati stoljećima. Ali 2016. godine, istraživanje bombe u Priroda zaključio da bi ledene litice koje se raspadaju mogle potaknuti proces povlačenja, dramatično ubrzavajući vremensku crtu. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) to je primijetio i utvrdio otrežnjujući novi najgori mogući scenarij: do 2100. otopljena voda s Antarktike, Grenlanda i planinskih ledenjaka u kombinaciji s toplinskim širenjem morske vode mogla bi podići globalnu razinu mora za više od 2 metra. A to bi bio tek početak. Ako emisije stakleničkih plinova nastavi nesmanjenom brzinom, mora bi se nevjerojatno podigla 15 metara do 2300.

Međutim, nisu svi znanstvenici uvjereni u scenarij bijega. Stoga se pojavila napetost oko toga koliko dugo imamo dok ogromni ledenjaci Zapadne Antarktike nestanu. Ako se njihovo povlačenje odvija stoljećima, čovječanstvo bi moglo imati vremena za prilagodbu. Ali ako u nadolazećim desetljećima počne brza destabilizacija kroz kontroverzni proces bježanja, posljedice bi mogle nadmašiti našu sposobnost da odgovorimo. Znanstvenici upozoravaju da glavni naseljeni centri – New York City, New Orleans, Miami i Houston – možda nisu spremni.

“To definitivno nismo isključili”, rekao je Karen Alleyglaciolog sa Sveučilišta u Manitobi čije istraživanje podupire mogućnost procesa bježanja. “Ali nisam spreman reći da će se to dogoditi uskoro. Također neću reći da se to ne može dogoditi.”

Tisućljećima je čovječanstvo cvjetalo uz obalu, nesvjesno da živimo u geološkoj slučajnosti – neobičnoj čaroliji niskog mora. Oceani će se vratiti, ali koliko brzo? Što znanost kaže o tome kako se ledene ploče povlače, a time i o budućnosti naših luka, naših domova i milijardi ljudi koji žive blizu obale?

Sadržaj objave

  • 1 Uzemljen uz more
    • 1.1 Povezani sadržaji

Uzemljen uz more

Godine 1978. John Mercer, ekscentrični glaciolog sa Sveučilišta Ohio State koji je navodno vodio terenski rad gol, bio je među prvima koji predvidjeti da je globalno zatopljenje zaprijetilo zapadnom antarktičkom ledenom pokrivaču. Svoju je teoriju temeljio na jedinstveno nesigurnom odnosu ledene ploče s morem.

Veća od Aljaske i Teksasa zajedno, Zapadna Antarktika je od istočne polovice kontinenta odvojena Transantarktičkim planinama, čiji su vrhovi do brade zakopani u led. Za razliku od istočne Antarktike (i Grenlanda), gdje se većina leda nalazi na kopnu visoko iznad vode, na zapadnoj Antarktici ledeni pokrivač se smjestio u udubljenje u obliku zdjele duboko ispod razine mora, s morskom vodom koja zapljuskuje njegove rubove. Zbog toga je ledeni pokrov Zapadne Antarktike najosjetljiviji na kolaps.

Kupola od leda, ledena ploča teče prema van pod vlastitom težinom kroz ledenjake nalik na pipke. Ali ledenjaci se ne zaustavljaju na obali; umjesto toga, nad morem se protežu kolosalne plutajuće ploče leda debele stotine metara. Ove “ledene police” plutaju poput golemih splavi, privezane silama otpora i kontaktom s podvodnim usponima i grebenima. Oni podupiru ledenjake protiv neumoljivog gravitacijskog privlačenja prema moru.

Web izvor

Povezani sadržaji

  • Maximum Entertainment ustupa imovinu Merge Games tvrtki Silver Lining
  • Zašto sam završio s Firefoxom za dobro – a koji preglednik umjesto toga koristimZašto sam završio s Firefoxom za dobro – a koji preglednik umjesto toga koristim
  • Gledaj, nema flastera! Zašto bi Chainguard OS mogao biti najsigurniji Linux ikadGledaj, nema flastera! Zašto bi Chainguard OS mogao biti najsigurniji Linux ikad
  • Mašta otkriva E-serije GPU-a za grafiku i AI na rubuMašta otkriva E-serije GPU-a za grafiku i AI na rubu
  • Zašto je AI otvorenog koda postao američki nacionalni prioritetZašto je AI otvorenog koda postao američki nacionalni prioritet
  • OpenAi pada duboki istraživački pristup Plus korisnicima, grijanje ratova AI agenta s Deepseekom i ClaudeomOpenAi pada duboki istraživački pristup Plus korisnicima, grijanje ratova AI agenta s Deepseekom i Claudeom

Previous Article

Walmartove akcije Cyber ​​Monday su sada aktivne - ovo je 50 najboljih rasprodaja koje sam pronašao

Next Article

Ontologija je prava ograda: Kako spriječiti agente umjetne inteligencije da pogrešno razumiju vaše poslovanje

Posljednje objave

SASE, SD-WAN razvijaju se kako poduzeća daju prioritet jedinstvenoj mrežnoj sigurnosti

SASE, SD-WAN razvijaju se kako poduzeća daju prioritet jedinstvenoj mrežnoj sigurnosti

Mistral launches Mistral 3, a family of open models designed to run on laptops, drones, and edge devices

Mistral launches Mistral 3, a family of open models designed to run on laptops, drones, and edge devices

Može li brana hidroelektrane doista produžiti dane?

Može li brana hidroelektrane doista produžiti dane?

Novosti

  • SASE, SD-WAN razvijaju se kako poduzeća daju prioritet jedinstvenoj mrežnoj sigurnosti 2. prosinca 2025
  • Mistral launches Mistral 3, a family of open models designed to run on laptops, drones, and edge devices 2. prosinca 2025
  • Može li brana hidroelektrane doista produžiti dane? 2. prosinca 2025
  • Novi Debian Libre Live je besplatan softver, ali ja trebam svoje vlasničke aplikacije 2. prosinca 2025
  • Pronašao sam najbolje ponude Apple Watcha Cyber ​​Monday prije nego ih više nema 2. prosinca 2025
  • Android XR događaj zakazan za 8. prosinca 2. prosinca 2025
  • Tvorac Monkey Islanda Ron Gilbert otkazuje 2D pixel art RPG nalik Zeldi nakon što nije uspio osigurati financiranje 1. prosinca 2025
  • UK full-fibre prvi put prestiže FTTC 1. prosinca 2025
  • Ontologija je prava ograda: Kako spriječiti agente umjetne inteligencije da pogrešno razumiju vaše poslovanje 1. prosinca 2025
  • Oceani će porasti – ali kada? 1. prosinca 2025

O nama

Oblak Znanja je blog edukativnog karaktera i namijenjen je svima koji žele unaprijediti svoje znanje iz područja računala i interneta.

Naš cilj je edukacija i pisanje zanimljivih objava kojima ćemo zajedno učiti i informirati se o svijetu informatike.

Na ovom blogu zabranjeno je svako kopiranje sadržaja bez dozvole autora.

Oblak Znanja

Oznake

besplatni powerpoint predlošci društvene mreže excel facebook firefox gmail google+ Google Chrome halloween halloween walpapers internet kartice linkedin profil linux microsoft Mozilla Firefox ms powerpoint oblak znanja office 2007 office savjeti online kupovina pick powerpoint powerpoint predložak powerpoint savjeti rastući niz savjet slike za radnu površinu spremanje datoteka strani jezik tipkovnicke kratice twitter twitter alati uređivanje slika wallpaper clock web preglednik windows windows 7 windows aplikacije windows vista word word 2007 word savjeti youtube savjeti youtube tipkovničke kratice