Sve snažniji otpor lokalnih zajednica prema izgradnji podatkovnih centara natjerao je Microsoft na javni zaokret. Tehnološki div poručio je da želi postati „dobar susjed“ u sredinama u kojima gradi podatkovne centre – pa čak i da će podržati ideju da ti objekti plaćaju skuplju električnu energiju od ostalih potrošača.
Na događaju u Great Fallsu u Virginiji, predsjednik i potpredsjednik Microsofta Brad Smith otvoreno je priznao da se diljem SAD-a stvara ozbiljan otpor prema podatkovnim centrima. Nazvao ga je „trenutkom u kojem moramo slušati i izravno se suočiti s problemima“.
„Kad dolazim u lokalne zajednice, ljudi imaju pitanja – i to vrlo oštra“, rekao je Smith, dok su se iza njega na ekranu nizali medijski naslovi o prosvjedima protiv podatkovnih centara. „Brinu ih cijene struje, opskrba vodom, ali i ono najvažnije – kakvu budućnost ova tehnologija donosi njima i njihovoj djeci.“
Sadržaj objave
Struja skuplja, a krivci se traže
Ova Microsoftova poruka dolazi svega dan nakon što se na temu oglasio i bivši američki predsjednik Donald Trump. Na svojoj mreži Truth Social poručio je da će njegova administracija surađivati s „velikim američkim tehnološkim tvrtkama“ kako bi se spriječilo da podatkovni centri dodatno podižu račune za struju građanima.
„Podatkovni centri su ključni za procvat umjetne inteligencije i sigurnost SAD-a, ali velike tehnološke tvrtke moraju to same platiti“, poručio je Trump, pritom optužujući demokrate za rast cijena komunalnih usluga.
I brojke potvrđuju nezadovoljstvo građana: prosječni računi za električnu energiju u mnogim dijelovima SAD-a rastu brže od inflacije. Razlozi su brojni – od dotrajale elektroenergetske mreže do sve veće potrošnje – no podatkovni centri postaju jedan od glavnih „krivaca“. Njihovo priključenje na mrežu iznimno je skupo, a potrošnja enormna.
Američka Uprava za energetske informacije već sada predviđa daljnji rast cijena struje barem do 2026. godine, upravo zbog naglog širenja podatkovnih centara.
Lokalni izbori, prosvjedi i otkazani projekti
Otpor prema podatkovnim centrima više nije samo lokalna buka. Imao je stvaran politički utjecaj na niz lokalnih i saveznih izbora prošle godine, a istraživanja pokazuju da je tijekom 2025. lokalno protivljenje naglo poraslo. Rezultat: projekti vrijedni milijarde dolara stavljeni su na čekanje ili potpuno otkazani.
Zanimljivo je da se protivljenje ne dijeli striktno po stranačkim linijama. Čak je i Steve Bannon, bivši Trumpov strateg, u svom podcastu otvoreno kritizirao ogromnu potrošnju energije i vode koju zahtijevaju podatkovni centri, u sklopu šireg skepticizma dijela MAGA pokreta prema razvoju umjetne inteligencije.
Paradoks Washingtona
Unatoč svemu, američka administracija istovremeno snažno gura izgradnju podatkovnih centara kao strateški prioritet. Uklonjene su brojne okolišne zaštite, ubrzani su regulatorni postupci, a gradnja se potiče čak i na saveznom zemljištu. Ministarstvo energetike već je uključilo Saveznu energetsku regulatornu komisiju kako bi se riješila pitanja opterećenja mreže.
Microsoft na udaru zajednica
Microsoft planira ili već gradi oko 100 podatkovnih centara diljem SAD-a, no sve češće nailazi na otpor. U listopadu je otkazao projekt u Wisconsinu nakon upozorenja da bi građani mogli plaćati i do 15 posto više kamate kako bi se subvencionirala jeftina struja za centar. Prošlog tjedna potvrđeno je da stoji i iza projekta u Michiganu, koji je u prosincu stavljen na čekanje zbog pritiska javnosti.
Na posljednjem sastanku lokalne komisije pojavile su se stotine građana – većina kako bi jasno rekla da podatkovni centar ne želi u svom susjedstvu.
Poruka koja odjekuje i u Europi
Iako se priča odvija u SAD-u, njezine poruke itekako su relevantne i za Europu, pa tako i Hrvatsku. Kako rastu potrebe za cloud uslugama i umjetnom inteligencijom, pitanje tko će platiti stvarni energetski i okolišni trošak digitalne infrastrukture postaje sve teže ignorirati.
Microsoftova poruka o „skupljoj struji za podatkovne centre“ mogla bi biti prvi znak da se tehnološki sektor više ne može skrivati iza apstraktnih pojmova inovacija i napretka – barem ne bez računa koji netko mora platiti.


